PRIREZ OPĆINE IVANKOVO – informacija za javnost

Zakon o lokalnim porezima govori i o prirezu i propisuje koliku stopu prireza općina/grad može uvesti. Općine su imale ograničenje do 10% uvesti stopu prireza.
Prirez je, dakle, nenamjenski prihod koji u cijelosti pripada jedinici na čijem području je prebivalište obveznika plaćanja prireza.
Odlukom o općinskim porezima Općine Ivankovo uveden je prirez porezu na dohodak po stopi od 10%, a poslove u vezi utvrđivanja i naplate poreza na dohodak obavlja Porezna uprava.
Obveznici plaćanja poreza na dohodak su porezni obveznici koji ostvaruju dohodak od nesamostalnog rada (plaća, mirovina), dohodak od samostalne djelatnosti, dohodak od imovine i imovinskih prava, dohodak od kapitala i drugi dohodak.

Što se tiče ukupnog prihoda Općine Ivankovo koji ona ostvaruje prirezom, donosimo kronologiju ukupnih prihoda Proračuna iz prireza od 2017. do 2022. godine.
2017. godina – prihod Općine Ivankovo od prireza: 364.858,48 kn
2018. godina – prihod Općine Ivankovo od prireza: 562.492,58 kn
2019. godina – prihod Općine Ivankovo od prireza: 716.232,84 kn
2020. godina – prihod Općine Ivankovo od prireza: 800.918,45 kn
2021. godina – prihod Općine Ivankovo od prireza: 732.405,12 kn
2022. godina – prihod Općine Ivankovo od prireza: 822.150,15 kn što npr. u ovoj godini čini svega 3% svih prihoda Proračuna Općine Ivankovo.
Upravo je iz ove kronologije prihoda iz prireza vidljivo kako se radi o vrlo malo sredstava koja čak ne mogu pokriti ni primjerice jednu godinu jednokratne naknade za troškove studiranja svih naših studenata s područja Općine Ivankovo, a kamo li nekakve veće projekte i tekuće potrebe, stoga smatram da sve insinuacije kako Općina ubire i troši novac naših mještana u svoje privatne ili neke druge svrhe nemaju smisla, nego proizlaze iz čistog nepoznavanja činjenica, načina rada, zakona, a sve u svrhu politikanstva, odnosno narušavanja ugleda Općine Ivankovo u svrhu samopromocije ili ostvarivanja osobnih i političkih interesa.
Međutim, od 01. siječnja 2024. započinje porezna reforma Vlade RH u kojoj se glavnina mjera koje poduzima tiču isključivo općinskih i gradskih proračuna.
Jedna od njih je ukidanje prireza što prisiljava općine i gradove da navedene gubitke nadomjesti, ili povećanjem stope poreza na dohodak, ili povećanjem cijene komunalne naknade i sl.
S druge strane, smanjuje se osnovica za izračun poreza na dohodak, povećanjem visine osobnog odbitka, što će također dovesti do smanjenja prihoda u gradskim i općinskim proračunima.
U svakom slučaju, hvaliti se poreznim rasterećenjima, a koja se financijski ne tiču onih koji ih uvode je dvolično i nepravedno prema građanima RH, dok se financijske poteškoće prepuštaju općinama i gradovima koji su zapravo, bez mogućnosti izbora, većinski nositelji najavljene porezne reforme.
Vlada naime daje „slobodu“ općinama da povećaju porez na dohodak za 2%, čime se, u konačnici, smanjuje općinski prihod jer tih 2% ne mogu nadoknaditi gubitak poreznog prihoda i prihoda od prireza koje smo do sada imali.
Kako navode, Vlada želi općinama i gradovima dati veću atraktivnost, a u osnovi smanjuju prihod općinama i gradovima.
Atraktivnost nije išla u smjeru da se poveća udio općine u raspodjeli poreza na dohodak (npr. da veći dio ide općinama i gradovima) nego prisiljavaju općine da, ukidanjem prireza, povećaju stopu poreza na dohodak na maksimalnih 22% ili da nadomjeste gubitak povećavanjem drugih cijena i usluga, kako bi se, poglavito slavonske općine, mogle suočiti sa ionako nestabilnom gospodarskom situacijom te trenutnim inflacijskim pritiscima.