Naselje Retkovci

Retkovci - povijest mjesta

Vrlo je malo pisanih dokumenata koji govore o prošlosti, ne sa,o Retkovaca, već i ostalim hrvatskim selima našeg kraja. Ako ih ima, teško su dostupni. Tko ih posjeduje ljubomorno ih čuva kao dio naše prošlosti na čijim temeljima leži naša sadašnjost, kao i budućnost.

Postoje mnogi materijalni dokazi da je i prije turske vladavine na području današnjih Retkovaca postojalo naselje. U predjelu znanom «velike njive» pronađeni su ostaci nekropole iz rimskog vremena. Ima dokaza da je naselje postojalo i u prvom stoljeću naše ere.


Gdje je sada retkovačko groblje, tu se nalazilo u starini središnje naselje posjeda Poljane, imenom Rožd, koje je imalo malenu crkvu i oko nje groblje. Tu je bio i dvorac, u kojem je stanovala plemićka porodica vlasnica Rožda, što dokazuje danas sačuvani ime zemljišta «Dvorsko». Tragovi ovog posjeda nalaze se u listinama g. 1333.-1335., gdje ga je upisao papinski legat obilazeći ove krajeve. Selo Rožd je raseljeno poslije 1700., kada je zemljište podijeljeno selima: Retkovci, Vođinci, Šiškovci i Cerna. Godine 1623. do 1624. bilo je u Cerni i područnim joj selima: Šiškovci, Retkovci, Prkovci, Gradište, Rožd i Papražje svega oko 1.600 stanovnika katolika. Godine 1683.-89. razbježali su se Retkovčani kao i drugi stanovnici susjednih sela, a najviše se posakrivalo po šumama oko Antina, te ih se tako dosta spasilo od Turaka. Iz jednog popisa stanovništva iz 1702. g. vidi se da u Staklencima kod Donjeg Miholjca ima prezimena: Retkovac i Ivankovac, što znači da su neki Retkovčani pobjegli pred Turcima i ondje se stalno nastanili. Za vrijeme ratova, godina 1683., 1689. i 1693. selo Retkovci bilo je deset godina zapušteno. Godine 1687. imalo je 30 kuća, a godine 1702. bilo je samo 28 kuća. Po odlasku Turaka vraćaju se starosjedioci na svoja ognjišta, a dolazi i nešto novih doseljenika iz drugih krajeva.

Godine 1729. imali su Retkovci 480 stanovnika katolika, dakle više nego što su ono vrijeme imali Vinkovci. Žitelji Retkovaca su oko godine 1720. sagradili vrlo lijepu crkvu od drveta, posvećenu sv. Franji Asiškom.

Po odlasku Turaka, Retkovci su pripadali Komori, a godine 1745. pripojeni su Vojnoj Krajini i spadali su pod ivankovačku VII. kumpaniju. Godine 1804. sazidana je nova crkva, koja i danas postoji. Selo je pripadalo župi Cerna, a od godine 1789. dobilo je samostalnu župu. Po popisu stanovnika od 1931. godine imaju Retkovci ukupno 2.028 stanovnika od toga 1.975 katolika.

Retkovci - stanovništvo

STAROST Muški Ženski Svi
0-4 60 59 119
5-9 66 53 119
10-14 52 66 118
15-19 47 39 86
20-24 42 40 82
25-29 50 39 89
30-34 59 46 105
35-39 61 46 107
40-44 51 31 82
45-49 38 38 76
50-54 30 32 62
55-59 30 39 69
60-64 33 39 72
65-69 25 43 68
70-74 24 32 56
75-79 11 29 40
80-84 3 10 13
85-89 3 4 7
90-94 0 3 3
95 i više 0 0 0
Nepoznato 1 7 8
UKUPNO 686 695 1381

Retkovci - karta mjesta